<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/plugins/seriously-simple-podcasting/templates/feed-stylesheet.xsl"?><rss version="2.0"
	 xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	 xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	 xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	 xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	 xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	 xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	 xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd"
	 xmlns:googleplay="http://www.google.com/schemas/play-podcasts/1.0"
	 xmlns:podcast="https://podcastindex.org/namespace/1.0"
	>
		<channel>
		<title>Kulture sećanja u dijalogu</title>
		<atom:link href="https://www.kulturesecanja.org/feed/podcast/" rel="self" type="application/rss+xml"/>
		<link>https://www.kulturesecanja.org/</link>
		<description>Kako govoriti o prošlosti i suočiti se sa teškim ratnim nasleđem? Zašto je sećanje važno i šta je zapravo kultura sećanja? 

Činjenice o oružanim sukobima devedesetih godina u bivšoj Jugoslaviji predmet su konstantnog i namernog iskrivljavanja u okvirima dominantne i državne politike sećanja. Kroz audio podkast, Fond za humanitarno pravo doprinosi javnom dijalogu o temama vezanim za politike i kulture sećanja i suočavanje sa prošlošću i suprostavlja se hegemonim narativima o raspadu Jugoslavije i sukobima koji su usledili. Podkast ima za cilj da dekonstruiše ove narative kroz razgovore sa ekspertima i aktivistima na polju memorijalizacije. 

Podkast je na zajedničkom, odnosno BHSM jezicima, uz periodične razgovore i na engleskom jeziku.</description>
		<lastBuildDate>Fri, 17 Jan 2025 09:08:54 +0000</lastBuildDate>
		<language>en-US</language>
		<copyright>© 2022 Fond za humanitarno pravo</copyright>
		<itunes:subtitle></itunes:subtitle>
		<itunes:author>Kulture sećanja</itunes:author>
		<itunes:summary>Kako govoriti o prošlosti i suočiti se sa teškim ratnim nasleđem? Zašto je sećanje važno i šta je zapravo kultura sećanja? 

Činjenice o oružanim sukobima devedesetih godina u bivšoj Jugoslaviji predmet su konstantnog i namernog iskrivljavanja u okvirima dominantne i državne politike sećanja. Kroz audio podkast, Fond za humanitarno pravo doprinosi javnom dijalogu o temama vezanim za politike i kulture sećanja i suočavanje sa prošlošću i suprostavlja se hegemonim narativima o raspadu Jugoslavije i sukobima koji su usledili. Podkast ima za cilj da dekonstruiše ove narative kroz razgovore sa ekspertima i aktivistima na polju memorijalizacije. 

Podkast je na zajedničkom, odnosno BHSM jezicima, uz periodične razgovore i na engleskom jeziku.</itunes:summary>
		<itunes:owner>
			<itunes:name></itunes:name>
			<itunes:email></itunes:email>
		</itunes:owner>
		<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
		<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/09/104100227_137632201272395_9012637575131212365_n-1.jpg"></itunes:image>
			<image>
				<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/09/104100227_137632201272395_9012637575131212365_n-1.jpg</url>
				<title>Kulture sećanja u dijalogu</title>
				<link>https://www.kulturesecanja.org/</link>
			</image>
		<itunes:category text="History">
		</itunes:category>
		<itunes:category text="Society &amp; Culture">
							</itunes:category>
		<itunes:category text="Education">
							</itunes:category>
		<podcast:locked owner="">no</podcast:locked>
		<podcast:guid>cec05bd8-ac4c-50e6-b324-2e6ffacd0674</podcast:guid>
		
		<!-- podcast_generator="SSP by Castos/2.16.1" Seriously Simple Podcasting plugin for WordPress (https://wordpress.org/plugins/seriously-simple-podcasting/) -->
		<generator>https://wordpress.org/?v=5.9.13</generator>

<item>
	<title>Epizoda 29: Pomirenje kroz REKOM</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-29-pomirenje-kroz-rekom/</link>
	<pubDate>Wed, 09 Oct 2024 10:10:18 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1565</guid>
	<description><![CDATA[Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) izazvala je znatnu pažnju domaće i inostrane javnosti. Knjiga „Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima“ analizira konsultacije koje su pokrenuli aktivisti civilnog društva u periodu od 2006. do 2011. godine, što je [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) izazvala je znatnu pažnju domaće i inostrane javnosti. Knjiga „Prikriveno pomirenje: kako ljudi]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) izazvala je znatnu pažnju domaće i inostrane javnosti. Knjiga „Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima“ analizira konsultacije koje su pokrenuli aktivisti civilnog društva u periodu od 2006. do 2011. godine, što je [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1565/epizoda-29-pomirenje-kroz-rekom.mp3" length="30920519" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) izazvala je znatnu pažnju domaće i inostrane javnosti. Knjiga „Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima“ analizira konsultacije koje su pokrenuli aktivisti civilnog društva u periodu od 2006. do 2011. godine, što je [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/10/FORUM-PRISTINA_1.126.1.png"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/10/FORUM-PRISTINA_1.126.1.png</url>
		<title>Epizoda 29: Pomirenje kroz REKOM</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>32:12</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) izazvala je znatnu pažnju domaće i inostrane javnosti. Knjiga „Prikriveno pomirenje: kako ljudi razgovaraju o ratnim zločinima“ analizira konsultacije koje su pokrenuli aktivisti civilnog društva u periodu od 2006. do 2011. godine, što je [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/10/FORUM-PRISTINA_1.126.1.png"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 28: Izlaz iz devedesetih</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-28-izlaz-iz-devedesetih/</link>
	<pubDate>Wed, 04 Sep 2024 12:06:19 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1543</guid>
	<description><![CDATA[U javnom sećanju na žrtve rata dominiraju etnocentrični narativi, odmeravanje obima tuđeg zločina i marginalizacija vlastitog. Nedostaje ne samo moralna nego i kontinuirana istorijsko-didaktička, pedagoška, medijsko-teorijska, muzeološka i estetička debata kao osnova stvaranja sećanja koje uključuje i sećanje na istoriju zločina počinjenog i u naše ime. O estetici aktivizma u aktima, praksama i delima povezanim [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[U javnom sećanju na žrtve rata dominiraju etnocentrični narativi, odmeravanje obima tuđeg zločina i marginalizacija vlastitog. Nedostaje ne samo moralna nego i kontinuirana istorijsko-didaktička, pedagoška, medijsko-teorijska, muzeološka i estetička deba]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[U javnom sećanju na žrtve rata dominiraju etnocentrični narativi, odmeravanje obima tuđeg zločina i marginalizacija vlastitog. Nedostaje ne samo moralna nego i kontinuirana istorijsko-didaktička, pedagoška, medijsko-teorijska, muzeološka i estetička debata kao osnova stvaranja sećanja koje uključuje i sećanje na istoriju zločina počinjenog i u naše ime. O estetici aktivizma u aktima, praksama i delima povezanim [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1543/epizoda-28-izlaz-iz-devedesetih.mp3" length="29321825" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[U javnom sećanju na žrtve rata dominiraju etnocentrični narativi, odmeravanje obima tuđeg zločina i marginalizacija vlastitog. Nedostaje ne samo moralna nego i kontinuirana istorijsko-didaktička, pedagoška, medijsko-teorijska, muzeološka i estetička debata kao osnova stvaranja sećanja koje uključuje i sećanje na istoriju zločina počinjenog i u naše ime. O estetici aktivizma u aktima, praksama i delima povezanim [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/09/Epizoda-28.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/09/Epizoda-28.jpg</url>
		<title>Epizoda 28: Izlaz iz devedesetih</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>30:33</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[U javnom sećanju na žrtve rata dominiraju etnocentrični narativi, odmeravanje obima tuđeg zločina i marginalizacija vlastitog. Nedostaje ne samo moralna nego i kontinuirana istorijsko-didaktička, pedagoška, medijsko-teorijska, muzeološka i estetička debata kao osnova stvaranja sećanja koje uključuje i sećanje na istoriju zločina počinjenog i u naše ime. O estetici aktivizma u aktima, praksama i delima povezanim [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/09/Epizoda-28.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 27:  Od krivice ka odgovornosti (in English)</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-27-od-krivice-ka-odgovornosti-in-english/</link>
	<pubDate>Tue, 09 Jul 2024 10:27:01 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1531</guid>
	<description><![CDATA[Nemačka predstavlja jedinstven slučaj društva koje je tokom perioda od 50 godina bilo prinuđeno da dva puta sagledava svoju prošlost. Krivica nacističke Nemačke i odgovornost nemačkog društva za izbijanje Drugog svetskog rata postali su deo posleratnog nemačkog identiteta. Teret nacionalnosti oblikovao je i nastavlja da utiče na način na koji Nemci posmatraju sebe i svoje [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Nemačka predstavlja jedinstven slučaj društva koje je tokom perioda od 50 godina bilo prinuđeno da dva puta sagledava svoju prošlost. Krivica nacističke Nemačke i odgovornost nemačkog društva za izbijanje Drugog svetskog rata postali su deo posleratnog n]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Nemačka predstavlja jedinstven slučaj društva koje je tokom perioda od 50 godina bilo prinuđeno da dva puta sagledava svoju prošlost. Krivica nacističke Nemačke i odgovornost nemačkog društva za izbijanje Drugog svetskog rata postali su deo posleratnog nemačkog identiteta. Teret nacionalnosti oblikovao je i nastavlja da utiče na način na koji Nemci posmatraju sebe i svoje [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1531/epizoda-27-od-krivice-ka-odgovornosti-in-english.mp3" length="34369936" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Nemačka predstavlja jedinstven slučaj društva koje je tokom perioda od 50 godina bilo prinuđeno da dva puta sagledava svoju prošlost. Krivica nacističke Nemačke i odgovornost nemačkog društva za izbijanje Drugog svetskog rata postali su deo posleratnog nemačkog identiteta. Teret nacionalnosti oblikovao je i nastavlja da utiče na način na koji Nemci posmatraju sebe i svoje [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/07/Epizoda-27.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/07/Epizoda-27.jpg</url>
		<title>Epizoda 27:  Od krivice ka odgovornosti (in English)</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>35:48</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Nemačka predstavlja jedinstven slučaj društva koje je tokom perioda od 50 godina bilo prinuđeno da dva puta sagledava svoju prošlost. Krivica nacističke Nemačke i odgovornost nemačkog društva za izbijanje Drugog svetskog rata postali su deo posleratnog nemačkog identiteta. Teret nacionalnosti oblikovao je i nastavlja da utiče na način na koji Nemci posmatraju sebe i svoje [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/07/Epizoda-27.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 26: Tihi šapat prošlosti</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-26-tihi-sapat-proslosti/</link>
	<pubDate>Fri, 31 May 2024 08:52:14 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1428</guid>
	<description><![CDATA[Generacije rođene tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini i nakon njega izložene su dubokom i dugotrajnom uticaju rata na članove njihovih porodica i zajednica. One dele traume koje postaju jedno od obeležja njihovog grupnog identiteta i koje utiču na kolektivnu svest, vrednosti, ponašanja i međusobne odnose unutar zajednica. Kako se te traume ispoljavaju? Kakva [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Generacije rođene tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini i nakon njega izložene su dubokom i dugotrajnom uticaju rata na članove njihovih porodica i zajednica. One dele traume koje postaju jedno od obeležja njihovog grupnog identiteta i koje utiču n]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Generacije rođene tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini i nakon njega izložene su dubokom i dugotrajnom uticaju rata na članove njihovih porodica i zajednica. One dele traume koje postaju jedno od obeležja njihovog grupnog identiteta i koje utiču na kolektivnu svest, vrednosti, ponašanja i međusobne odnose unutar zajednica. Kako se te traume ispoljavaju? Kakva [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1428/epizoda-26-tihi-sapat-proslosti.mp3" length="59526899" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Generacije rođene tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini i nakon njega izložene su dubokom i dugotrajnom uticaju rata na članove njihovih porodica i zajednica. One dele traume koje postaju jedno od obeležja njihovog grupnog identiteta i koje utiču na kolektivnu svest, vrednosti, ponašanja i međusobne odnose unutar zajednica. Kako se te traume ispoljavaju? Kakva [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/05/Epizoda-26.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/05/Epizoda-26.jpg</url>
		<title>Epizoda 26: Tihi šapat prošlosti</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>31:00</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Generacije rođene tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini i nakon njega izložene su dubokom i dugotrajnom uticaju rata na članove njihovih porodica i zajednica. One dele traume koje postaju jedno od obeležja njihovog grupnog identiteta i koje utiču na kolektivnu svest, vrednosti, ponašanja i međusobne odnose unutar zajednica. Kako se te traume ispoljavaju? Kakva [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/05/Epizoda-26.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 25: Stvaranje neprijatelja</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-25-stvaranje-neprijatelja/</link>
	<pubDate>Fri, 12 Apr 2024 14:56:00 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1364</guid>
	<description><![CDATA[Kakva je percepcija Albanaca u javnosti Srbije danas? Kako ona utiče na prevazilaženje teškog nasleđa oružanog sukoba 1998-1999. godine? O tome razgovaramo sa Aleksandrom Pavlovićem, višim naučnim saradnikom na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu i autorom knjige Imaginarni Albanac.]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Kakva je percepcija Albanaca u javnosti Srbije danas? Kako ona utiče na prevazilaženje teškog nasleđa oružanog sukoba 1998-1999. godine? O tome razgovaramo sa Aleksandrom Pavlovićem, višim naučnim saradnikom na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Kakva je percepcija Albanaca u javnosti Srbije danas? Kako ona utiče na prevazilaženje teškog nasleđa oružanog sukoba 1998-1999. godine? O tome razgovaramo sa Aleksandrom Pavlovićem, višim naučnim saradnikom na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu i autorom knjige Imaginarni Albanac.]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1364/epizoda-25-stvaranje-neprijatelja.mp3" length="27324398" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Kakva je percepcija Albanaca u javnosti Srbije danas? Kako ona utiče na prevazilaženje teškog nasleđa oružanog sukoba 1998-1999. godine? O tome razgovaramo sa Aleksandrom Pavlovićem, višim naučnim saradnikom na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu i autorom knjige Imaginarni Albanac.]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/04/Epizoda-25.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/04/Epizoda-25.jpg</url>
		<title>Epizoda 25: Stvaranje neprijatelja</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>28:28</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Kakva je percepcija Albanaca u javnosti Srbije danas? Kako ona utiče na prevazilaženje teškog nasleđa oružanog sukoba 1998-1999. godine? O tome razgovaramo sa Aleksandrom Pavlovićem, višim naučnim saradnikom na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu i autorom knjige Imaginarni Albanac.]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2024/04/Epizoda-25.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 24: Sećanje na NATO bombardovanje (in English)</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-24-secanje/</link>
	<pubDate>Wed, 19 Apr 2023 07:38:10 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1263</guid>
	<description><![CDATA[Kako je 24. mart postao centralno mesto sećanja u Srbiji? U ovoj epizodi, razgovaramo o tome kako su ljudi u Srbiji živeli kroz 78 dana bombardovanja, da li su i kako ova lična sećanja povezana sa današnjom državnom politikom sećanja i šta dominantni narativi o NATO intervenciji izostavljaju i negiraju. Naša sagovornica je Elisa Satjukov [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Kako je 24. mart postao centralno mesto sećanja u Srbiji? U ovoj epizodi, razgovaramo o tome kako su ljudi u Srbiji živeli kroz 78 dana bombardovanja, da li su i kako ova lična sećanja povezana sa današnjom državnom politikom sećanja i šta dominantni nar]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Kako je 24. mart postao centralno mesto sećanja u Srbiji? U ovoj epizodi, razgovaramo o tome kako su ljudi u Srbiji živeli kroz 78 dana bombardovanja, da li su i kako ova lična sećanja povezana sa današnjom državnom politikom sećanja i šta dominantni narativi o NATO intervenciji izostavljaju i negiraju. Naša sagovornica je Elisa Satjukov [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1263/epizoda-24-secanje.mp3" length="28261880" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Kako je 24. mart postao centralno mesto sećanja u Srbiji? U ovoj epizodi, razgovaramo o tome kako su ljudi u Srbiji živeli kroz 78 dana bombardovanja, da li su i kako ova lična sećanja povezana sa današnjom državnom politikom sećanja i šta dominantni narativi o NATO intervenciji izostavljaju i negiraju. Naša sagovornica je Elisa Satjukov [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2023/04/belgrade-gdb02e7369_1920-1-e1681890094271.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2023/04/belgrade-gdb02e7369_1920-1-e1681890094271.jpg</url>
		<title>Epizoda 24: Sećanje na NATO bombardovanje (in English)</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>29:26</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Kako je 24. mart postao centralno mesto sećanja u Srbiji? U ovoj epizodi, razgovaramo o tome kako su ljudi u Srbiji živeli kroz 78 dana bombardovanja, da li su i kako ova lična sećanja povezana sa današnjom državnom politikom sećanja i šta dominantni narativi o NATO intervenciji izostavljaju i negiraju. Naša sagovornica je Elisa Satjukov [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2023/04/belgrade-gdb02e7369_1920-1-e1681890094271.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 23: Nastava istorije i pomirenje</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-23-nastava-istorije/</link>
	<pubDate>Tue, 14 Feb 2023 12:40:36 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1250</guid>
	<description><![CDATA[Nastava istorije ima veliki potencijal da doprinese procesima pomirenja u post-konfliktnim društvima. Nažalost, u post-jugoslovenskim društvima vrlo često se ovaj potencijal ne koristi, a neretko se nastava istorije zloupotrebljava kako bi se održavala negativna slika o drugim grupama. U lekcijama o raspadu Jugoslavije se zanemaruju, selektivno prikazuju, ili u potpunosti iskrivljuju određene činjenice o oružanim [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Nastava istorije ima veliki potencijal da doprinese procesima pomirenja u post-konfliktnim društvima. Nažalost, u post-jugoslovenskim društvima vrlo često se ovaj potencijal ne koristi, a neretko se nastava istorije zloupotrebljava kako bi se održavala n]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Nastava istorije ima veliki potencijal da doprinese procesima pomirenja u post-konfliktnim društvima. Nažalost, u post-jugoslovenskim društvima vrlo često se ovaj potencijal ne koristi, a neretko se nastava istorije zloupotrebljava kako bi se održavala negativna slika o drugim grupama. U lekcijama o raspadu Jugoslavije se zanemaruju, selektivno prikazuju, ili u potpunosti iskrivljuju određene činjenice o oružanim [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1250/epizoda-23-nastava-istorije.mp3" length="45308763" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Nastava istorije ima veliki potencijal da doprinese procesima pomirenja u post-konfliktnim društvima. Nažalost, u post-jugoslovenskim društvima vrlo često se ovaj potencijal ne koristi, a neretko se nastava istorije zloupotrebljava kako bi se održavala negativna slika o drugim grupama. U lekcijama o raspadu Jugoslavije se zanemaruju, selektivno prikazuju, ili u potpunosti iskrivljuju određene činjenice o oružanim [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/04/board-465928_1920-1-e1662476603220.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/04/board-465928_1920-1-e1662476603220.jpg</url>
		<title>Epizoda 23: Nastava istorije i pomirenje</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>31:28</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Nastava istorije ima veliki potencijal da doprinese procesima pomirenja u post-konfliktnim društvima. Nažalost, u post-jugoslovenskim društvima vrlo često se ovaj potencijal ne koristi, a neretko se nastava istorije zloupotrebljava kako bi se održavala negativna slika o drugim grupama. U lekcijama o raspadu Jugoslavije se zanemaruju, selektivno prikazuju, ili u potpunosti iskrivljuju određene činjenice o oružanim [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/04/board-465928_1920-1-e1662476603220.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 22: Paravojne jedinice i raspad Jugoslavije</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-22-paravojne-jedinice/</link>
	<pubDate>Tue, 31 Jan 2023 08:07:48 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1240</guid>
	<description><![CDATA[Srpske paravojne jedinice učestovale su u oružanim sukobima tokom devedesetih i odgovorne su za brojna kršenja ljudskih prava i ratne zločine širom bivše Jugoslavije. Kako su ove jedinice nastale i funkcionisale? Koji su odnos imale sa državnim strukturama? O ovim pitanjima razgovaramo sa Ivom Vukušić sa Univerziteta u Utrehtu u Holandiji, autorkom knjige „Srpske paravojske [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Srpske paravojne jedinice učestovale su u oružanim sukobima tokom devedesetih i odgovorne su za brojna kršenja ljudskih prava i ratne zločine širom bivše Jugoslavije. Kako su ove jedinice nastale i funkcionisale? Koji su odnos imale sa državnim struktura]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Srpske paravojne jedinice učestovale su u oružanim sukobima tokom devedesetih i odgovorne su za brojna kršenja ljudskih prava i ratne zločine širom bivše Jugoslavije. Kako su ove jedinice nastale i funkcionisale? Koji su odnos imale sa državnim strukturama? O ovim pitanjima razgovaramo sa Ivom Vukušić sa Univerziteta u Utrehtu u Holandiji, autorkom knjige „Srpske paravojske [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1240/epizoda-22-paravojne-jedinice.mp3" length="45308763" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Srpske paravojne jedinice učestovale su u oružanim sukobima tokom devedesetih i odgovorne su za brojna kršenja ljudskih prava i ratne zločine širom bivše Jugoslavije. Kako su ove jedinice nastale i funkcionisale? Koji su odnos imale sa državnim strukturama? O ovim pitanjima razgovaramo sa Ivom Vukušić sa Univerziteta u Utrehtu u Holandiji, autorkom knjige „Srpske paravojske [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2023/01/gw_hum_paramilitairen_770x510-e1676378848383.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2023/01/gw_hum_paramilitairen_770x510-e1676378848383.jpg</url>
		<title>Epizoda 22: Paravojne jedinice i raspad Jugoslavije</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>25:07</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Srpske paravojne jedinice učestovale su u oružanim sukobima tokom devedesetih i odgovorne su za brojna kršenja ljudskih prava i ratne zločine širom bivše Jugoslavije. Kako su ove jedinice nastale i funkcionisale? Koji su odnos imale sa državnim strukturama? O ovim pitanjima razgovaramo sa Ivom Vukušić sa Univerziteta u Utrehtu u Holandiji, autorkom knjige „Srpske paravojske [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2023/01/gw_hum_paramilitairen_770x510-e1676378848383.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 21: Sećanje na sukob u Makedoniji</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-21-u-makedoniji/</link>
	<pubDate>Mon, 19 Dec 2022 09:11:23 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1228</guid>
	<description><![CDATA[U avgustu se navršila 21 godina od Ohridskog okvirnog sporazuma kojim je okončan osmomesečni oružani sukob u Makedoniji i koji je uspostavio drugačije državno uređenje zasnovano na mehanizmu podele moći. Koji su dominantni obrasci sećanja na oružani sukob 2001. godine u današnjoj Severnoj Makedoniji? O ovom pitanju, kao i oružanom sukobu i primirju, razgovaramo sa [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[U avgustu se navršila 21 godina od Ohridskog okvirnog sporazuma kojim je okončan osmomesečni oružani sukob u Makedoniji i koji je uspostavio drugačije državno uređenje zasnovano na mehanizmu podele moći. Koji su dominantni obrasci sećanja na oružani suko]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[U avgustu se navršila 21 godina od Ohridskog okvirnog sporazuma kojim je okončan osmomesečni oružani sukob u Makedoniji i koji je uspostavio drugačije državno uređenje zasnovano na mehanizmu podele moći. Koji su dominantni obrasci sećanja na oružani sukob 2001. godine u današnjoj Severnoj Makedoniji? O ovom pitanju, kao i oružanom sukobu i primirju, razgovaramo sa [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1228/epizoda-21-u-makedoniji.mp3" length="39618040" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[U avgustu se navršila 21 godina od Ohridskog okvirnog sporazuma kojim je okončan osmomesečni oružani sukob u Makedoniji i koji je uspostavio drugačije državno uređenje zasnovano na mehanizmu podele moći. Koji su dominantni obrasci sećanja na oružani sukob 2001. godine u današnjoj Severnoj Makedoniji? O ovom pitanju, kao i oružanom sukobu i primirju, razgovaramo sa [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/12/skopje-g17d7141f6_1920-e1671441044289.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/12/skopje-g17d7141f6_1920-e1671441044289.jpg</url>
		<title>Epizoda 21: Sećanje na sukob u Makedoniji</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>27:31</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[U avgustu se navršila 21 godina od Ohridskog okvirnog sporazuma kojim je okončan osmomesečni oružani sukob u Makedoniji i koji je uspostavio drugačije državno uređenje zasnovano na mehanizmu podele moći. Koji su dominantni obrasci sećanja na oružani sukob 2001. godine u današnjoj Severnoj Makedoniji? O ovom pitanju, kao i oružanom sukobu i primirju, razgovaramo sa [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/12/skopje-g17d7141f6_1920-e1671441044289.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 20: Memory Activism (in English)</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-20-memory-activism-in-english/</link>
	<pubDate>Wed, 03 Aug 2022 06:12:01 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1156</guid>
	<description><![CDATA[Šta je memory activism? Koja je uloga aktivizma i alternativnih komemoracija ratnih događaja u postkonfliktnim društvima? Razgovaramo sa Orli Fridman, vanrednom profesorkom na Fakultetu za medije i komunikacije i osnivačicom i direktorkom Centra za komparativne studije konflikta (CFCCS). U svojoj novoj knjizi “Memory Activism and Digital Practices after Conflict: Unwanted Memories”, Orli Fridman istražuje razvoj [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Šta je memory activism? Koja je uloga aktivizma i alternativnih komemoracija ratnih događaja u postkonfliktnim društvima? Razgovaramo sa Orli Fridman, vanrednom profesorkom na Fakultetu za medije i komunikacije i osnivačicom i direktorkom Centra za kompa]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Šta je memory activism? Koja je uloga aktivizma i alternativnih komemoracija ratnih događaja u postkonfliktnim društvima? Razgovaramo sa Orli Fridman, vanrednom profesorkom na Fakultetu za medije i komunikacije i osnivačicom i direktorkom Centra za komparativne studije konflikta (CFCCS). U svojoj novoj knjizi “Memory Activism and Digital Practices after Conflict: Unwanted Memories”, Orli Fridman istražuje razvoj [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1156/epizoda-20-memory-activism-in-english.mp3" length="48269795" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Šta je memory activism? Koja je uloga aktivizma i alternativnih komemoracija ratnih događaja u postkonfliktnim društvima? Razgovaramo sa Orli Fridman, vanrednom profesorkom na Fakultetu za medije i komunikacije i osnivačicom i direktorkom Centra za komparativne studije konflikta (CFCCS). U svojoj novoj knjizi “Memory Activism and Digital Practices after Conflict: Unwanted Memories”, Orli Fridman istražuje razvoj [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/08/thumbnail_IMG_20220305_130746.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/08/thumbnail_IMG_20220305_130746.jpg</url>
		<title>Epizoda 20: Memory Activism (in English)</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>33:31</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Šta je memory activism? Koja je uloga aktivizma i alternativnih komemoracija ratnih događaja u postkonfliktnim društvima? Razgovaramo sa Orli Fridman, vanrednom profesorkom na Fakultetu za medije i komunikacije i osnivačicom i direktorkom Centra za komparativne studije konflikta (CFCCS). U svojoj novoj knjizi “Memory Activism and Digital Practices after Conflict: Unwanted Memories”, Orli Fridman istražuje razvoj [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/08/thumbnail_IMG_20220305_130746.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 19: Pamtimo Prijedor</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-19-pamtimo-prijedor/</link>
	<pubDate>Wed, 08 Jun 2022 10:00:01 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1148</guid>
	<description><![CDATA[31. maja u Prijedoru je obeležen Dan belih traka, dan sećanja na 102 dece stradale u Prijedoru tokom rata. O dinamikama kulture i politike sećanja na lokalnom nivou u Prijedoru – borbi za spomenik posvećen deci, gerila spomenicima i odnosu vlasti prema komemoracijama odozdo – razgovaramo sa Zoranom Vučkovcem. Zoran je doktorand na Univerzitetu u [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[31. maja u Prijedoru je obeležen Dan belih traka, dan sećanja na 102 dece stradale u Prijedoru tokom rata. O dinamikama kulture i politike sećanja na lokalnom nivou u Prijedoru – borbi za spomenik posvećen deci, gerila spomenicima i odnosu vlasti prema k]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[31. maja u Prijedoru je obeležen Dan belih traka, dan sećanja na 102 dece stradale u Prijedoru tokom rata. O dinamikama kulture i politike sećanja na lokalnom nivou u Prijedoru – borbi za spomenik posvećen deci, gerila spomenicima i odnosu vlasti prema komemoracijama odozdo – razgovaramo sa Zoranom Vučkovcem. Zoran je doktorand na Univerzitetu u [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1148/epizoda-19-pamtimo-prijedor.mp3" length="60614429" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[31. maja u Prijedoru je obeležen Dan belih traka, dan sećanja na 102 dece stradale u Prijedoru tokom rata. O dinamikama kulture i politike sećanja na lokalnom nivou u Prijedoru – borbi za spomenik posvećen deci, gerila spomenicima i odnosu vlasti prema komemoracijama odozdo – razgovaramo sa Zoranom Vučkovcem. Zoran je doktorand na Univerzitetu u [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/06/da6c5abf-c769-4546-b388-b4b0000ba36a-1-e1662477193687.jpeg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/06/da6c5abf-c769-4546-b388-b4b0000ba36a-1-e1662477193687.jpeg</url>
		<title>Epizoda 19: Pamtimo Prijedor</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>31:34</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[31. maja u Prijedoru je obeležen Dan belih traka, dan sećanja na 102 dece stradale u Prijedoru tokom rata. O dinamikama kulture i politike sećanja na lokalnom nivou u Prijedoru – borbi za spomenik posvećen deci, gerila spomenicima i odnosu vlasti prema komemoracijama odozdo – razgovaramo sa Zoranom Vučkovcem. Zoran je doktorand na Univerzitetu u [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/06/da6c5abf-c769-4546-b388-b4b0000ba36a-1-e1662477193687.jpeg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 18: Izbrisani u Sloveniji (in English)</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-18-izbrisani/</link>
	<pubDate>Tue, 05 Apr 2022 11:56:25 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1136</guid>
	<description><![CDATA[26. februara 1992. godine, bez prethodnog upozorenja, slovenačka država izbrisala je više od 25 hiljada ljudi sa stalnim boravkom iz svog registra. Akt brisanja i njegove posledice odnosili su se na ljude koji su rođeni u drugim jugoslovenskim republikama koji su imali jugoslovensko državljanstvo i državljanstvo jedne druge republike, a živeli su u Sloveniji. Zbog [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[26. februara 1992. godine, bez prethodnog upozorenja, slovenačka država izbrisala je više od 25 hiljada ljudi sa stalnim boravkom iz svog registra. Akt brisanja i njegove posledice odnosili su se na ljude koji su rođeni u drugim jugoslovenskim republikam]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[26. februara 1992. godine, bez prethodnog upozorenja, slovenačka država izbrisala je više od 25 hiljada ljudi sa stalnim boravkom iz svog registra. Akt brisanja i njegove posledice odnosili su se na ljude koji su rođeni u drugim jugoslovenskim republikama koji su imali jugoslovensko državljanstvo i državljanstvo jedne druge republike, a živeli su u Sloveniji. Zbog [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1136/epizoda-18-izbrisani.mp3" length="49111774" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[26. februara 1992. godine, bez prethodnog upozorenja, slovenačka država izbrisala je više od 25 hiljada ljudi sa stalnim boravkom iz svog registra. Akt brisanja i njegove posledice odnosili su se na ljude koji su rođeni u drugim jugoslovenskim republikama koji su imali jugoslovensko državljanstvo i državljanstvo jedne druge republike, a živeli su u Sloveniji. Zbog [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/04/hand-g208c2a78a_1920.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/04/hand-g208c2a78a_1920.jpg</url>
		<title>Epizoda 18: Izbrisani u Sloveniji (in English)</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>34:06</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[26. februara 1992. godine, bez prethodnog upozorenja, slovenačka država izbrisala je više od 25 hiljada ljudi sa stalnim boravkom iz svog registra. Akt brisanja i njegove posledice odnosili su se na ljude koji su rođeni u drugim jugoslovenskim republikama koji su imali jugoslovensko državljanstvo i državljanstvo jedne druge republike, a živeli su u Sloveniji. Zbog [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2022/04/hand-g208c2a78a_1920.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 17: Ratni zločinci kao heroji</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-17-ratni-zlocinci-kao-heroji/</link>
	<pubDate>Fri, 31 Dec 2021 10:18:22 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1106</guid>
	<description><![CDATA[Odakle dolazi normalizacija i glorifikacija ratnih zločinaca iz ratova devedesetih? Koji su izazovi i potencijali otpora zvaničnoj politici sećanja i dominantnim ratnim narativima? Sa Markom Milosavljevićem iz Inicijative mladih za ljudska prava razgovaramo o muralu Ratka Mladića u centru Beograda, problemu prisustva ratnih zločinaca u javnom prostoru kao i o značaju regionalne perspektive u razumevanju [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Odakle dolazi normalizacija i glorifikacija ratnih zločinaca iz ratova devedesetih? Koji su izazovi i potencijali otpora zvaničnoj politici sećanja i dominantnim ratnim narativima? Sa Markom Milosavljevićem iz Inicijative mladih za ljudska prava razgovar]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Odakle dolazi normalizacija i glorifikacija ratnih zločinaca iz ratova devedesetih? Koji su izazovi i potencijali otpora zvaničnoj politici sećanja i dominantnim ratnim narativima? Sa Markom Milosavljevićem iz Inicijative mladih za ljudska prava razgovaramo o muralu Ratka Mladića u centru Beograda, problemu prisustva ratnih zločinaca u javnom prostoru kao i o značaju regionalne perspektive u razumevanju [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1106/epizoda-17-ratni-zlocinci-kao-heroji.mp3" length="41239304" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Odakle dolazi normalizacija i glorifikacija ratnih zločinaca iz ratova devedesetih? Koji su izazovi i potencijali otpora zvaničnoj politici sećanja i dominantnim ratnim narativima? Sa Markom Milosavljevićem iz Inicijative mladih za ljudska prava razgovaramo o muralu Ratka Mladića u centru Beograda, problemu prisustva ratnih zločinaca u javnom prostoru kao i o značaju regionalne perspektive u razumevanju [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/12/akcija1311-3-1-e1662477087622.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/12/akcija1311-3-1-e1662477087622.jpg</url>
		<title>Epizoda 17: Ratni zločinci kao heroji</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>28:38</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Odakle dolazi normalizacija i glorifikacija ratnih zločinaca iz ratova devedesetih? Koji su izazovi i potencijali otpora zvaničnoj politici sećanja i dominantnim ratnim narativima? Sa Markom Milosavljevićem iz Inicijative mladih za ljudska prava razgovaramo o muralu Ratka Mladića u centru Beograda, problemu prisustva ratnih zločinaca u javnom prostoru kao i o značaju regionalne perspektive u razumevanju [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/12/akcija1311-3-1-e1662477087622.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 16: Operacija Oluja</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-16-operacija-oluja/</link>
	<pubDate>Tue, 17 Aug 2021 07:29:56 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1057</guid>
	<description><![CDATA[Kako se sećamo operacije Oluja? Ko komemorira žrtve i koja prava one imaju? Da li je pomirenje koje ide dalje od simboličkih gestova zamislivo?Ovog meseca je u Hrvatskoj i Srbiji obeležena 26. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja. U Hrvatskoj, u pitanju je proslava Dana pobede i domovinske zahvalnosti 5. avgusta u Kninu dok se u Srbiji [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Kako se sećamo operacije Oluja? Ko komemorira žrtve i koja prava one imaju? Da li je pomirenje koje ide dalje od simboličkih gestova zamislivo?Ovog meseca je u Hrvatskoj i Srbiji obeležena 26. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja. U Hrvatskoj, u p]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Kako se sećamo operacije Oluja? Ko komemorira žrtve i koja prava one imaju? Da li je pomirenje koje ide dalje od simboličkih gestova zamislivo?Ovog meseca je u Hrvatskoj i Srbiji obeležena 26. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja. U Hrvatskoj, u pitanju je proslava Dana pobede i domovinske zahvalnosti 5. avgusta u Kninu dok se u Srbiji [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1057/epizoda-16-operacija-oluja.mp3" length="48098641" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Kako se sećamo operacije Oluja? Ko komemorira žrtve i koja prava one imaju? Da li je pomirenje koje ide dalje od simboličkih gestova zamislivo?Ovog meseca je u Hrvatskoj i Srbiji obeležena 26. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja. U Hrvatskoj, u pitanju je proslava Dana pobede i domovinske zahvalnosti 5. avgusta u Kninu dok se u Srbiji [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/08/236410679_4197003730388319_6443116602347474549_n-1-e1662476976278.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/08/236410679_4197003730388319_6443116602347474549_n-1-e1662476976278.jpg</url>
		<title>Epizoda 16: Operacija Oluja</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>33:24</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Kako se sećamo operacije Oluja? Ko komemorira žrtve i koja prava one imaju? Da li je pomirenje koje ide dalje od simboličkih gestova zamislivo?Ovog meseca je u Hrvatskoj i Srbiji obeležena 26. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja. U Hrvatskoj, u pitanju je proslava Dana pobede i domovinske zahvalnosti 5. avgusta u Kninu dok se u Srbiji [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/08/236410679_4197003730388319_6443116602347474549_n-1-e1662476976278.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 15: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-15-price-i-secanja/</link>
	<pubDate>Wed, 21 Jul 2021 09:20:04 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1034</guid>
	<description><![CDATA[Kako se kroz umetnost možemo boriti protiv zvanične politike sećanja koja negira genocid i slavi ratne zločince? Razgovaramo sa beogradskom ilustratorkom Jelenom Jaćimović Jaćim, autorkom izložbe „Archiwar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“ koja je nastala na osnovu svedočenja žrtava i preživelih. Izložba je prošle godine prikazana u Beogradu i Novom Sadu a ove [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Kako se kroz umetnost možemo boriti protiv zvanične politike sećanja koja negira genocid i slavi ratne zločince? Razgovaramo sa beogradskom ilustratorkom Jelenom Jaćimović Jaćim, autorkom izložbe „Archiwar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“ koja j]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Kako se kroz umetnost možemo boriti protiv zvanične politike sećanja koja negira genocid i slavi ratne zločince? Razgovaramo sa beogradskom ilustratorkom Jelenom Jaćimović Jaćim, autorkom izložbe „Archiwar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“ koja je nastala na osnovu svedočenja žrtava i preživelih. Izložba je prošle godine prikazana u Beogradu i Novom Sadu a ove [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1034/epizoda-15-price-i-secanja.mp3" length="26415963" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Kako se kroz umetnost možemo boriti protiv zvanične politike sećanja koja negira genocid i slavi ratne zločince? Razgovaramo sa beogradskom ilustratorkom Jelenom Jaćimović Jaćim, autorkom izložbe „Archiwar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“ koja je nastala na osnovu svedočenja žrtava i preživelih. Izložba je prošle godine prikazana u Beogradu i Novom Sadu a ove [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/07/DSC_00761-scaled-1-e1662476863926.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/07/DSC_00761-scaled-1-e1662476863926.jpg</url>
		<title>Epizoda 15: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>18:21</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Kako se kroz umetnost možemo boriti protiv zvanične politike sećanja koja negira genocid i slavi ratne zločince? Razgovaramo sa beogradskom ilustratorkom Jelenom Jaćimović Jaćim, autorkom izložbe „Archiwar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici“ koja je nastala na osnovu svedočenja žrtava i preživelih. Izložba je prošle godine prikazana u Beogradu i Novom Sadu a ove [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/07/DSC_00761-scaled-1-e1662476863926.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 14: Sećanje na genocid u Ruandi (in English)</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-14-secanje-na-genocid-u-ruandi-in-english/</link>
	<pubDate>Mon, 14 Jun 2021 07:05:16 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1029</guid>
	<description><![CDATA[Kako se današnja Ruanda seća genocida iz 1994. godine? U ovoj epizodi razgovaramo o interpretacijama i upotrebama istorije Ruande u različite svrhe u postgenocidnom kontekstu. Slučaj Ruande pokazuje nam da „pomirenje nije ravna linija“, kako kaže naša sagovornica, istoričarka Erin Jessee sa Univerziteta u Glazgovu. Erin je autorka knjige „Negotiating genocide in Rwanda: Politics of [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Kako se današnja Ruanda seća genocida iz 1994. godine? U ovoj epizodi razgovaramo o interpretacijama i upotrebama istorije Ruande u različite svrhe u postgenocidnom kontekstu. Slučaj Ruande pokazuje nam da „pomirenje nije ravna linija“, kako kaže naša sa]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Kako se današnja Ruanda seća genocida iz 1994. godine? U ovoj epizodi razgovaramo o interpretacijama i upotrebama istorije Ruande u različite svrhe u postgenocidnom kontekstu. Slučaj Ruande pokazuje nam da „pomirenje nije ravna linija“, kako kaže naša sagovornica, istoričarka Erin Jessee sa Univerziteta u Glazgovu. Erin je autorka knjige „Negotiating genocide in Rwanda: Politics of [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1029/epizoda-14-secanje-na-genocid-u-ruandi-in-english.mp3" length="55877697" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Kako se današnja Ruanda seća genocida iz 1994. godine? U ovoj epizodi razgovaramo o interpretacijama i upotrebama istorije Ruande u različite svrhe u postgenocidnom kontekstu. Slučaj Ruande pokazuje nam da „pomirenje nije ravna linija“, kako kaže naša sagovornica, istoričarka Erin Jessee sa Univerziteta u Glazgovu. Erin je autorka knjige „Negotiating genocide in Rwanda: Politics of [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/06/rwanda-5252925_1280-1-e1662476726481.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/06/rwanda-5252925_1280-1-e1662476726481.jpg</url>
		<title>Epizoda 14: Sećanje na genocid u Ruandi (in English)</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>38:48</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Kako se današnja Ruanda seća genocida iz 1994. godine? U ovoj epizodi razgovaramo o interpretacijama i upotrebama istorije Ruande u različite svrhe u postgenocidnom kontekstu. Slučaj Ruande pokazuje nam da „pomirenje nije ravna linija“, kako kaže naša sagovornica, istoričarka Erin Jessee sa Univerziteta u Glazgovu. Erin je autorka knjige „Negotiating genocide in Rwanda: Politics of [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/06/rwanda-5252925_1280-1-e1662476726481.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 13: Rat i nastava istorije</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-13-rat-i-nastava-istorije/</link>
	<pubDate>Thu, 29 Apr 2021 09:03:44 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=1020</guid>
	<description><![CDATA[Tema nastave istorije ponovo se pojavila u javnosti pre nekoliko meseci u izjavama državnih zvaničnika o tome da udžbenike istorije treba da piše država. Ko piše udžbenike i koja je uloga državnih institucija u tom procesu? Zbog čega je tema nastave istorije važna u postkonfliktnim društvima poput Srbije? Naš sagovornik je Rodoljub Jovanović, doktorand na [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Tema nastave istorije ponovo se pojavila u javnosti pre nekoliko meseci u izjavama državnih zvaničnika o tome da udžbenike istorije treba da piše država. Ko piše udžbenike i koja je uloga državnih institucija u tom procesu? Zbog čega je tema nastave isto]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Tema nastave istorije ponovo se pojavila u javnosti pre nekoliko meseci u izjavama državnih zvaničnika o tome da udžbenike istorije treba da piše država. Ko piše udžbenike i koja je uloga državnih institucija u tom procesu? Zbog čega je tema nastave istorije važna u postkonfliktnim društvima poput Srbije? Naš sagovornik je Rodoljub Jovanović, doktorand na [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/1020/epizoda-13-rat-i-nastava-istorije.mp3" length="246849" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Tema nastave istorije ponovo se pojavila u javnosti pre nekoliko meseci u izjavama državnih zvaničnika o tome da udžbenike istorije treba da piše država. Ko piše udžbenike i koja je uloga državnih institucija u tom procesu? Zbog čega je tema nastave istorije važna u postkonfliktnim društvima poput Srbije? Naš sagovornik je Rodoljub Jovanović, doktorand na [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/04/board-465928_1920-1-e1662476603220.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/04/board-465928_1920-1-e1662476603220.jpg</url>
		<title>Epizoda 13: Rat i nastava istorije</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>17:13</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Tema nastave istorije ponovo se pojavila u javnosti pre nekoliko meseci u izjavama državnih zvaničnika o tome da udžbenike istorije treba da piše država. Ko piše udžbenike i koja je uloga državnih institucija u tom procesu? Zbog čega je tema nastave istorije važna u postkonfliktnim društvima poput Srbije? Naš sagovornik je Rodoljub Jovanović, doktorand na [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/04/board-465928_1920-1-e1662476603220.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 12: Potraga za nestalima u Gvatemali (in English)</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-12-potraga-za-nestalima-u-gvatemali-in-english/</link>
	<pubDate>Sat, 27 Mar 2021 07:49:40 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=996</guid>
	<description><![CDATA[What is the role of forensic anthropology in the post-conflict context? In this episode, we are talking about the search for the disappeared and victims of the internal armed conflict in Guatemala. The uneven civil war fought by state forces against leftist guerillas from 1960 to 1996 resulted in around 200,000 deaths, of which 40,000 [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[What is the role of forensic anthropology in the post-conflict context? In this episode, we are talking about the search for the disappeared and victims of the internal armed conflict in Guatemala. The uneven civil war fought by state forces against left]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[What is the role of forensic anthropology in the post-conflict context? In this episode, we are talking about the search for the disappeared and victims of the internal armed conflict in Guatemala. The uneven civil war fought by state forces against leftist guerillas from 1960 to 1996 resulted in around 200,000 deaths, of which 40,000 [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/996/epizoda-12-potraga-za-nestalima-u-gvatemali-in-english.mp3" length="45154536" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[What is the role of forensic anthropology in the post-conflict context? In this episode, we are talking about the search for the disappeared and victims of the internal armed conflict in Guatemala. The uneven civil war fought by state forces against leftist guerillas from 1960 to 1996 resulted in around 200,000 deaths, of which 40,000 [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/03/doors-782649_1920-1-e1662476484483.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/03/doors-782649_1920-1-e1662476484483.jpg</url>
		<title>Epizoda 12: Potraga za nestalima u Gvatemali (in English)</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>31:21</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[What is the role of forensic anthropology in the post-conflict context? In this episode, we are talking about the search for the disappeared and victims of the internal armed conflict in Guatemala. The uneven civil war fought by state forces against leftist guerillas from 1960 to 1996 resulted in around 200,000 deaths, of which 40,000 [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/03/doors-782649_1920-1-e1662476484483.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 11: Rat i mir u Sandžaku</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-11-rat-i-mir-u-sandzaku/</link>
	<pubDate>Sat, 27 Feb 2021 11:01:52 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=979</guid>
	<description><![CDATA[Prošlo je 28 godina od otmice u Štrpcima, kada su 27. februara 1993. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojne jedinice “Osvetnici”, na železničkoj stanici u Štrpcima iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.  Tema ove epizode je Sandžak u kojem tokom devedesetih godina zvanično nije [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Prošlo je 28 godina od otmice u Štrpcima, kada su 27. februara 1993. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojne jedinice “Osvetnici”, na železničkoj stanici u Štrpcima iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar izveli i ubili 20 putnika]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Prošlo je 28 godina od otmice u Štrpcima, kada su 27. februara 1993. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojne jedinice “Osvetnici”, na železničkoj stanici u Štrpcima iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.  Tema ove epizode je Sandžak u kojem tokom devedesetih godina zvanično nije [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/979/epizoda-11-rat-i-mir-u-sandzaku.mp3" length="40712048" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Prošlo je 28 godina od otmice u Štrpcima, kada su 27. februara 1993. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojne jedinice “Osvetnici”, na železničkoj stanici u Štrpcima iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.  Tema ove epizode je Sandžak u kojem tokom devedesetih godina zvanično nije [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/01324827-ceab-416b-9919-122eb8fdbb62-1-e1662476330899.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/01324827-ceab-416b-9919-122eb8fdbb62-1-e1662476330899.jpg</url>
		<title>Epizoda 11: Rat i mir u Sandžaku</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>28:16</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Prošlo je 28 godina od otmice u Štrpcima, kada su 27. februara 1993. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojne jedinice “Osvetnici”, na železničkoj stanici u Štrpcima iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.  Tema ove epizode je Sandžak u kojem tokom devedesetih godina zvanično nije [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/01324827-ceab-416b-9919-122eb8fdbb62-1-e1662476330899.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 10: Zašto ljudi učestvuju u genocidu kao počinioci? (in English)</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-10-zasto-ljudi-ucestvuju-u-genocidu-kao-pocinioci-in-english/</link>
	<pubDate>Mon, 22 Feb 2021 09:18:33 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=976</guid>
	<description><![CDATA[Why do people participate in genocide? What motivates the individuals to become perpetrators? In this episode, we’re talking about the genocide, its perpetration, transitional justice and memory in Cambodia with Timothy Williams. He has just published book The Complexity of Evil: Perpetration and Genocide that introduces a model for understanding the conditions that lead to perpetration, focusing on [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Why do people participate in genocide? What motivates the individuals to become perpetrators? In this episode, we’re talking about the genocide, its perpetration, transitional justice and memory in Cambodia with Timothy Williams. He has just published bo]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Why do people participate in genocide? What motivates the individuals to become perpetrators? In this episode, we’re talking about the genocide, its perpetration, transitional justice and memory in Cambodia with Timothy Williams. He has just published book The Complexity of Evil: Perpetration and Genocide that introduces a model for understanding the conditions that lead to perpetration, focusing on [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/976/epizoda-10-zasto-ljudi-ucestvuju-u-genocidu-kao-pocinioci-in-english.mp3" length="51587555" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Why do people participate in genocide? What motivates the individuals to become perpetrators? In this episode, we’re talking about the genocide, its perpetration, transitional justice and memory in Cambodia with Timothy Williams. He has just published book The Complexity of Evil: Perpetration and Genocide that introduces a model for understanding the conditions that lead to perpetration, focusing on [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/tuol-sleng-5154292_1280-1-e1662476126276.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/tuol-sleng-5154292_1280-1-e1662476126276.jpg</url>
		<title>Epizoda 10: Zašto ljudi učestvuju u genocidu kao počinioci? (in English)</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>35:49</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Why do people participate in genocide? What motivates the individuals to become perpetrators? In this episode, we’re talking about the genocide, its perpetration, transitional justice and memory in Cambodia with Timothy Williams. He has just published book The Complexity of Evil: Perpetration and Genocide that introduces a model for understanding the conditions that lead to perpetration, focusing on [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/tuol-sleng-5154292_1280-1-e1662476126276.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 9: Ratovi 1990-ih kao istorija</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-9-ratovi-1990-ih-kao-istorija/</link>
	<pubDate>Mon, 15 Feb 2021 07:23:38 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=965</guid>
	<description><![CDATA[Da li uopšte možemo da govorimo o istoriografiji o ratovima 1990-ih u regionu? Koliko mladi znaju o ratovima i gde i kako to znanje stiču? Sa Dubravkom Stojanović i Husnijom Kamberovićem razgovaramo o odnosu istorijske struke prema ratovima devedesetih, društveno-političkoj ulozi istoričara i istoričarki u ovom kontekstu i regionalnoj saradnji.Povod za razgovor je upravo objavljen [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Da li uopšte možemo da govorimo o istoriografiji o ratovima 1990-ih u regionu? Koliko mladi znaju o ratovima i gde i kako to znanje stiču? Sa Dubravkom Stojanović i Husnijom Kamberovićem razgovaramo o odnosu istorijske struke prema ratovima devedesetih, ]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Da li uopšte možemo da govorimo o istoriografiji o ratovima 1990-ih u regionu? Koliko mladi znaju o ratovima i gde i kako to znanje stiču? Sa Dubravkom Stojanović i Husnijom Kamberovićem razgovaramo o odnosu istorijske struke prema ratovima devedesetih, društveno-političkoj ulozi istoričara i istoričarki u ovom kontekstu i regionalnoj saradnji.Povod za razgovor je upravo objavljen [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/965/epizoda-9-ratovi-1990-ih-kao-istorija.mp3" length="41566566" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Da li uopšte možemo da govorimo o istoriografiji o ratovima 1990-ih u regionu? Koliko mladi znaju o ratovima i gde i kako to znanje stiču? Sa Dubravkom Stojanović i Husnijom Kamberovićem razgovaramo o odnosu istorijske struke prema ratovima devedesetih, društveno-političkoj ulozi istoričara i istoričarki u ovom kontekstu i regionalnoj saradnji.Povod za razgovor je upravo objavljen [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/books-1163695_1920-1-e1662475988120.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/books-1163695_1920-1-e1662475988120.jpg</url>
		<title>Epizoda 9: Ratovi 1990-ih kao istorija</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>28:52</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Da li uopšte možemo da govorimo o istoriografiji o ratovima 1990-ih u regionu? Koliko mladi znaju o ratovima i gde i kako to znanje stiču? Sa Dubravkom Stojanović i Husnijom Kamberovićem razgovaramo o odnosu istorijske struke prema ratovima devedesetih, društveno-političkoj ulozi istoričara i istoričarki u ovom kontekstu i regionalnoj saradnji.Povod za razgovor je upravo objavljen [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/02/books-1163695_1920-1-e1662475988120.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 8: Socioekonomska pravda</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-8-socioekonomska-pravda/</link>
	<pubDate>Mon, 04 Jan 2021 08:16:18 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=892</guid>
	<description><![CDATA[Kada govorimo o oružanim sukobima koji su pratili raspad Jugoslavije, retko pričamo o socioekonomskom nasilju i nepravdi. Socioekonomsko nasilje tokom rata, poput oduzimanja imovine i drugih dobara, otpuštanja, i marginalizovanja, dešava se uporedo sa međuetničkim nasiljem i ratnim zločinima. Ono je i ključno za to kako se mnogi ljudi sećaju rata danas. Međutim, socioekonomsko nasilje [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Kada govorimo o oružanim sukobima koji su pratili raspad Jugoslavije, retko pričamo o socioekonomskom nasilju i nepravdi. Socioekonomsko nasilje tokom rata, poput oduzimanja imovine i drugih dobara, otpuštanja, i marginalizovanja, dešava se uporedo sa me]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Kada govorimo o oružanim sukobima koji su pratili raspad Jugoslavije, retko pričamo o socioekonomskom nasilju i nepravdi. Socioekonomsko nasilje tokom rata, poput oduzimanja imovine i drugih dobara, otpuštanja, i marginalizovanja, dešava se uporedo sa međuetničkim nasiljem i ratnim zločinima. Ono je i ključno za to kako se mnogi ljudi sećaju rata danas. Međutim, socioekonomsko nasilje [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/892/epizoda-8-socioekonomska-pravda.mp3" length="38174200" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Kada govorimo o oružanim sukobima koji su pratili raspad Jugoslavije, retko pričamo o socioekonomskom nasilju i nepravdi. Socioekonomsko nasilje tokom rata, poput oduzimanja imovine i drugih dobara, otpuštanja, i marginalizovanja, dešava se uporedo sa međuetničkim nasiljem i ratnim zločinima. Ono je i ključno za to kako se mnogi ljudi sećaju rata danas. Međutim, socioekonomsko nasilje [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/01/tuzla-2378043_1920-e1662475880111.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/01/tuzla-2378043_1920-e1662475880111.jpg</url>
		<title>Epizoda 8: Socioekonomska pravda</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>26:31</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Kada govorimo o oružanim sukobima koji su pratili raspad Jugoslavije, retko pričamo o socioekonomskom nasilju i nepravdi. Socioekonomsko nasilje tokom rata, poput oduzimanja imovine i drugih dobara, otpuštanja, i marginalizovanja, dešava se uporedo sa međuetničkim nasiljem i ratnim zločinima. Ono je i ključno za to kako se mnogi ljudi sećaju rata danas. Međutim, socioekonomsko nasilje [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2021/01/tuzla-2378043_1920-e1662475880111.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 7: Kosovo i Srbija</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-7-kosovo-i-srbija/</link>
	<pubDate>Mon, 07 Dec 2020 07:57:35 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=862</guid>
	<description><![CDATA[Zbog čega se Srbija nikada nije pomirila sa gubitkom kontrole nad Kosovom i njegovom nezavisnošću? Kosovo nije uvek bilo deo Srbije niti je oduvek smatrano ključnom teritorijom koja treba da postane deo srpske države. Ipak, Kosovo je već nekoliko decenija konstanta u srpskoj politici i ključno za to kako Srbija vidi sebe i za održavanje [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Zbog čega se Srbija nikada nije pomirila sa gubitkom kontrole nad Kosovom i njegovom nezavisnošću? Kosovo nije uvek bilo deo Srbije niti je oduvek smatrano ključnom teritorijom koja treba da postane deo srpske države. Ipak, Kosovo je već nekoliko decenij]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Zbog čega se Srbija nikada nije pomirila sa gubitkom kontrole nad Kosovom i njegovom nezavisnošću? Kosovo nije uvek bilo deo Srbije niti je oduvek smatrano ključnom teritorijom koja treba da postane deo srpske države. Ipak, Kosovo je već nekoliko decenija konstanta u srpskoj politici i ključno za to kako Srbija vidi sebe i za održavanje [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/862/epizoda-7-kosovo-i-srbija.mp3" length="44587157" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Zbog čega se Srbija nikada nije pomirila sa gubitkom kontrole nad Kosovom i njegovom nezavisnošću? Kosovo nije uvek bilo deo Srbije niti je oduvek smatrano ključnom teritorijom koja treba da postane deo srpske države. Ipak, Kosovo je već nekoliko decenija konstanta u srpskoj politici i ključno za to kako Srbija vidi sebe i za održavanje [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/12/prizren-4670606_1280-1-e1662475768342.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/12/prizren-4670606_1280-1-e1662475768342.jpg</url>
		<title>Epizoda 7: Kosovo i Srbija</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>30:58</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Zbog čega se Srbija nikada nije pomirila sa gubitkom kontrole nad Kosovom i njegovom nezavisnošću? Kosovo nije uvek bilo deo Srbije niti je oduvek smatrano ključnom teritorijom koja treba da postane deo srpske države. Ipak, Kosovo je već nekoliko decenija konstanta u srpskoj politici i ključno za to kako Srbija vidi sebe i za održavanje [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/12/prizren-4670606_1280-1-e1662475768342.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 6: Rat nije počeo na stadionu</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-6-rat-nije-poceo-na-stadionu/</link>
	<pubDate>Fri, 16 Oct 2020 07:50:21 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=847</guid>
	<description><![CDATA[Kako se fudbal razvio u plodno tlo za nacionalističku mobilizaciju krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina? Koja je simbolika narativa da je rat u Hrvatskoj počeo neredima na stadionu Maksimir u maju 1990. godine? Koliko su nasleđa oružanih sukoba koji su pratili raspad Jugoslavije danas prisutna u kontekstu sporta na postjugoslovenskom prostoru?Naš sagovornik je Dario [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Kako se fudbal razvio u plodno tlo za nacionalističku mobilizaciju krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina? Koja je simbolika narativa da je rat u Hrvatskoj počeo neredima na stadionu Maksimir u maju 1990. godine? Koliko su nasleđa oružanih suko]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Kako se fudbal razvio u plodno tlo za nacionalističku mobilizaciju krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina? Koja je simbolika narativa da je rat u Hrvatskoj počeo neredima na stadionu Maksimir u maju 1990. godine? Koliko su nasleđa oružanih sukoba koji su pratili raspad Jugoslavije danas prisutna u kontekstu sporta na postjugoslovenskom prostoru?Naš sagovornik je Dario [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/847/epizoda-6-rat-nije-poceo-na-stadionu.mp3" length="39046272" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Kako se fudbal razvio u plodno tlo za nacionalističku mobilizaciju krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina? Koja je simbolika narativa da je rat u Hrvatskoj počeo neredima na stadionu Maksimir u maju 1990. godine? Koliko su nasleđa oružanih sukoba koji su pratili raspad Jugoslavije danas prisutna u kontekstu sporta na postjugoslovenskom prostoru?Naš sagovornik je Dario [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/10/auditorium-1867130_1920-1-e1662475581241.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/10/auditorium-1867130_1920-1-e1662475581241.jpg</url>
		<title>Epizoda 6: Rat nije počeo na stadionu</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>27:07</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Kako se fudbal razvio u plodno tlo za nacionalističku mobilizaciju krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina? Koja je simbolika narativa da je rat u Hrvatskoj počeo neredima na stadionu Maksimir u maju 1990. godine? Koliko su nasleđa oružanih sukoba koji su pratili raspad Jugoslavije danas prisutna u kontekstu sporta na postjugoslovenskom prostoru?Naš sagovornik je Dario [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/10/auditorium-1867130_1920-1-e1662475581241.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 5: Prošlost nas ne može izlečiti</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-5-proslost-nas-ne-moze-izleciti/</link>
	<pubDate>Mon, 31 Aug 2020 07:00:11 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=797</guid>
	<description><![CDATA[Zbog čega se u svim konfliktnim i postkonfliktnim društvima zagovara suočavanje sa prošlošću, dužnost sećanja na kršenja ljudskih prava iz prošlosti i fokus na žrtve? Koji su rezultati i posledice tih napora?Razgovaramo sa Leom David, sociološkinjom i vanrednom profesorkom na Univerzitetskom koledžu u Dablinu, čija je knjiga „Prošlost nas ne može izlečiti: Opasnosti mandata sećanja [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Zbog čega se u svim konfliktnim i postkonfliktnim društvima zagovara suočavanje sa prošlošću, dužnost sećanja na kršenja ljudskih prava iz prošlosti i fokus na žrtve? Koji su rezultati i posledice tih napora?Razgovaramo sa Leom David, sociološkinjom i va]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Zbog čega se u svim konfliktnim i postkonfliktnim društvima zagovara suočavanje sa prošlošću, dužnost sećanja na kršenja ljudskih prava iz prošlosti i fokus na žrtve? Koji su rezultati i posledice tih napora?Razgovaramo sa Leom David, sociološkinjom i vanrednom profesorkom na Univerzitetskom koledžu u Dablinu, čija je knjiga „Prošlost nas ne može izlečiti: Opasnosti mandata sećanja [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/797/epizoda-5-proslost-nas-ne-moze-izleciti.mp3" length="46701194" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Zbog čega se u svim konfliktnim i postkonfliktnim društvima zagovara suočavanje sa prošlošću, dužnost sećanja na kršenja ljudskih prava iz prošlosti i fokus na žrtve? Koji su rezultati i posledice tih napora?Razgovaramo sa Leom David, sociološkinjom i vanrednom profesorkom na Univerzitetskom koledžu u Dablinu, čija je knjiga „Prošlost nas ne može izlečiti: Opasnosti mandata sećanja [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/08/cobblestones-3383004_1280-1-e1662475460250.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/08/cobblestones-3383004_1280-1-e1662475460250.jpg</url>
		<title>Epizoda 5: Prošlost nas ne može izlečiti</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>32:26</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Zbog čega se u svim konfliktnim i postkonfliktnim društvima zagovara suočavanje sa prošlošću, dužnost sećanja na kršenja ljudskih prava iz prošlosti i fokus na žrtve? Koji su rezultati i posledice tih napora?Razgovaramo sa Leom David, sociološkinjom i vanrednom profesorkom na Univerzitetskom koledžu u Dablinu, čija je knjiga „Prošlost nas ne može izlečiti: Opasnosti mandata sećanja [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/08/cobblestones-3383004_1280-1-e1662475460250.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 4: Oluja u politikama sećanja u Hrvatskoj i Srbiji</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-4-oluja-u-politikama-secanja/</link>
	<pubDate>Tue, 11 Aug 2020 09:47:24 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=790</guid>
	<description><![CDATA[Ove godine navršilo se 25 godina od vojno-policijske akcije „Oluja“ kojom je okončan četvorogodišnji oružani sukob na teritoriji Hrvatske. U Hrvatskoj i Srbiji, Oluja je važno mesto sećanja i obeležava se na državnom nivou ali na različite načine i uz suprostavljene narative. O Oluji u politikama sećanja sa posebnim osvrtom na ovogodišnja obeležavanja razgovaramo sa [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Ove godine navršilo se 25 godina od vojno-policijske akcije „Oluja“ kojom je okončan četvorogodišnji oružani sukob na teritoriji Hrvatske. U Hrvatskoj i Srbiji, Oluja je važno mesto sećanja i obeležava se na državnom nivou ali na različite načine i uz su]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Ove godine navršilo se 25 godina od vojno-policijske akcije „Oluja“ kojom je okončan četvorogodišnji oružani sukob na teritoriji Hrvatske. U Hrvatskoj i Srbiji, Oluja je važno mesto sećanja i obeležava se na državnom nivou ali na različite načine i uz suprostavljene narative. O Oluji u politikama sećanja sa posebnim osvrtom na ovogodišnja obeležavanja razgovaramo sa [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/790/epizoda-4-oluja-u-politikama-secanja.mp3" length="99749619" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Ove godine navršilo se 25 godina od vojno-policijske akcije „Oluja“ kojom je okončan četvorogodišnji oružani sukob na teritoriji Hrvatske. U Hrvatskoj i Srbiji, Oluja je važno mesto sećanja i obeležava se na državnom nivou ali na različite načine i uz suprostavljene narative. O Oluji u politikama sećanja sa posebnim osvrtom na ovogodišnja obeležavanja razgovaramo sa [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/08/16_obljetnica_vojnoredarstvene_operacije_Oluja_05082011_Kninska_tvrdjava_124-1-e1662475367662.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/08/16_obljetnica_vojnoredarstvene_operacije_Oluja_05082011_Kninska_tvrdjava_124-1-e1662475367662.jpg</url>
		<title>Epizoda 4: Oluja u politikama sećanja u Hrvatskoj i Srbiji</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>51:57</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Ove godine navršilo se 25 godina od vojno-policijske akcije „Oluja“ kojom je okončan četvorogodišnji oružani sukob na teritoriji Hrvatske. U Hrvatskoj i Srbiji, Oluja je važno mesto sećanja i obeležava se na državnom nivou ali na različite načine i uz suprostavljene narative. O Oluji u politikama sećanja sa posebnim osvrtom na ovogodišnja obeležavanja razgovaramo sa [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/08/16_obljetnica_vojnoredarstvene_operacije_Oluja_05082011_Kninska_tvrdjava_124-1-e1662475367662.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 3: Amoral Communities (in English)</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-3-amoral-communities-in-english/</link>
	<pubDate>Fri, 07 Aug 2020 07:19:11 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=810</guid>
	<description><![CDATA[How and why does wartime violence against civilians occur in the communities that have lived together in peace for a long time? Why does this happen in some local-level communities and not in others? How does memory of the past waves of violence matter in this context? We are discussing these questions on the examples [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[How and why does wartime violence against civilians occur in the communities that have lived together in peace for a long time? Why does this happen in some local-level communities and not in others? How does memory of the past waves of violence matter i]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[How and why does wartime violence against civilians occur in the communities that have lived together in peace for a long time? Why does this happen in some local-level communities and not in others? How does memory of the past waves of violence matter in this context? We are discussing these questions on the examples [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/810/epizoda-3-amoral-communities-in-english.mp3" length="40399833" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[How and why does wartime violence against civilians occur in the communities that have lived together in peace for a long time? Why does this happen in some local-level communities and not in others? How does memory of the past waves of violence matter in this context? We are discussing these questions on the examples [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/07/1200px-Castle_Eltz_Vukovar-1-e1662475216373.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/07/1200px-Castle_Eltz_Vukovar-1-e1662475216373.jpg</url>
		<title>Epizoda 3: Amoral Communities (in English)</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>28:03</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[How and why does wartime violence against civilians occur in the communities that have lived together in peace for a long time? Why does this happen in some local-level communities and not in others? How does memory of the past waves of violence matter in this context? We are discussing these questions on the examples [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/07/1200px-Castle_Eltz_Vukovar-1-e1662475216373.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 2: ŠTO TE NEMA</title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-2-sto-te-nema/</link>
	<pubDate>Mon, 06 Jul 2020 07:28:32 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=734</guid>
	<description><![CDATA[Kada pomislimo na spomenike, mislimo na statue od kamena izgrađene od strane državnih ili lokalnih vlasti, koje zauvek stoje na jednom mestu, osim ako ih neko skloni ili uništi. Spomenik može i da dođe odozdo, da poziva na učešće i da ne bude vezan za jedno mesto. Takav je nomadski spomenik ŠTO TE NEMA posvećen [&#8230;]]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Kada pomislimo na spomenike, mislimo na statue od kamena izgrađene od strane državnih ili lokalnih vlasti, koje zauvek stoje na jednom mestu, osim ako ih neko skloni ili uništi. Spomenik može i da dođe odozdo, da poziva na učešće i da ne bude vezan za je]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Kada pomislimo na spomenike, mislimo na statue od kamena izgrađene od strane državnih ili lokalnih vlasti, koje zauvek stoje na jednom mestu, osim ako ih neko skloni ili uništi. Spomenik može i da dođe odozdo, da poziva na učešće i da ne bude vezan za jedno mesto. Takav je nomadski spomenik ŠTO TE NEMA posvećen [&#8230;]]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/734/epizoda-2-sto-te-nema.mp3" length="62084809" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Kada pomislimo na spomenike, mislimo na statue od kamena izgrađene od strane državnih ili lokalnih vlasti, koje zauvek stoje na jednom mestu, osim ako ih neko skloni ili uništi. Spomenik može i da dođe odozdo, da poziva na učešće i da ne bude vezan za jedno mesto. Takav je nomadski spomenik ŠTO TE NEMA posvećen [&#8230;]]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/07/unnamed-1-e1662475056943.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/07/unnamed-1-e1662475056943.jpg</url>
		<title>Epizoda 2: ŠTO TE NEMA</title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>32:20</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Kada pomislimo na spomenike, mislimo na statue od kamena izgrađene od strane državnih ili lokalnih vlasti, koje zauvek stoje na jednom mestu, osim ako ih neko skloni ili uništi. Spomenik može i da dođe odozdo, da poziva na učešće i da ne bude vezan za jedno mesto. Takav je nomadski spomenik ŠTO TE NEMA posvećen [&#8230;]]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/07/unnamed-1-e1662475056943.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>

<item>
	<title>Epizoda 1: Kulture i politike sećanja </title>
	<link>https://www.kulturesecanja.org/podkast/epizoda-1-kulture-i-politike-secanja/</link>
	<pubDate>Mon, 15 Jun 2020 08:26:18 +0000</pubDate>
	<dc:creator><![CDATA[Kulture sećanja]]></dc:creator>
	<guid isPermaLink="false">https://www.kulturesecanja.org/?p=708</guid>
	<description><![CDATA[Šta su kulture sećanja? Koja je svrha politika sećanja? Šta mladi danas uče i znaju o skorijoj prošlosti? U uvodnoj epizodi razgovaramo uopšteno o kulturama i politikama sećanja. Sagovornice su nam istoričarka Olga Manojlović Pintar sa Instituta za noviju istoriju Srbije i sociološkinja Tamara Pavasović Trošt sa Univerziteta u Ljubljani. ]]></description>
	<itunes:subtitle><![CDATA[Šta su kulture sećanja? Koja je svrha politika sećanja? Šta mladi danas uče i znaju o skorijoj prošlosti? U uvodnoj epizodi razgovaramo uopšteno o kulturama i politikama sećanja. Sagovornice su nam istoričarka Olga Manojlović Pintar sa Instituta za novij]]></itunes:subtitle>
	<content:encoded><![CDATA[Šta su kulture sećanja? Koja je svrha politika sećanja? Šta mladi danas uče i znaju o skorijoj prošlosti? U uvodnoj epizodi razgovaramo uopšteno o kulturama i politikama sećanja. Sagovornice su nam istoričarka Olga Manojlović Pintar sa Instituta za noviju istoriju Srbije i sociološkinja Tamara Pavasović Trošt sa Univerziteta u Ljubljani. ]]></content:encoded>
	<enclosure url="https://www.kulturesecanja.org/podcast-download/708/epizoda-1-kulture-i-politike-secanja.mp3" length="64705413" type="audio/mpeg"></enclosure>
	<itunes:summary><![CDATA[Šta su kulture sećanja? Koja je svrha politika sećanja? Šta mladi danas uče i znaju o skorijoj prošlosti? U uvodnoj epizodi razgovaramo uopšteno o kulturama i politikama sećanja. Sagovornice su nam istoričarka Olga Manojlović Pintar sa Instituta za noviju istoriju Srbije i sociološkinja Tamara Pavasović Trošt sa Univerziteta u Ljubljani. ]]></itunes:summary>
	<itunes:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/06/KS-Podkast_Studio-1-e1662474870478.jpg"></itunes:image>
	<image>
		<url>https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/06/KS-Podkast_Studio-1-e1662474870478.jpg</url>
		<title>Epizoda 1: Kulture i politike sećanja </title>
	</image>
	<itunes:explicit>clean</itunes:explicit>
	<itunes:block>no</itunes:block>
	<itunes:duration>33:42</itunes:duration>
	<itunes:author><![CDATA[Kulture sećanja]]></itunes:author>	<googleplay:description><![CDATA[Šta su kulture sećanja? Koja je svrha politika sećanja? Šta mladi danas uče i znaju o skorijoj prošlosti? U uvodnoj epizodi razgovaramo uopšteno o kulturama i politikama sećanja. Sagovornice su nam istoričarka Olga Manojlović Pintar sa Instituta za noviju istoriju Srbije i sociološkinja Tamara Pavasović Trošt sa Univerziteta u Ljubljani. ]]></googleplay:description>
	<googleplay:image href="https://www.kulturesecanja.org/wp-content/uploads/2020/06/KS-Podkast_Studio-1-e1662474870478.jpg"></googleplay:image>
	<googleplay:explicit>No</googleplay:explicit>
	<googleplay:block>no</googleplay:block>
</item>
	</channel>
</rss>
